FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS

segunda-feira, 17 de setembro de 2012

Zero Toleransia ba vitima Violensia Domestika


Zero Toleransia ba vitima Violensia Domestika, Konstitusionalmente feto ho labarik iha direitu ba protesaun especial iha aspeitu hanesan, abandona, diskriminasaun, violensia, presaun, abuzu no neglijensia. Nune’e V Governu konstitusional sei promove politika toleransia zero (0) ba violensia hasoru feto no labarik.

Premeiru ministru kay-rala Xanana Gusmao dehan Governu sei reforsa nia komprimisiu atu feto iha diretu ho oportunidades hanesan mos mane, iha aspeitu hotu liu-liu vida Familiar,Cultural, Sosial Ekonomia no Politika.

Assutu refere sei sai transversal ba atuasaun governu hodi garantia abordajen integradu ba jeneru iha institusaun estadu nian.

“Ami sei promove politika toleransia zero ba violensia hasoru labarik no feto. tamba labarik no feto sira iha direitu atu hetan protesaun espesial, liu-liu hasoru formas hotu” dehan Xanana liu husi debate aprezentasaun programa Governu ba tinan lima iha parlamentu nasional, kinta (12/9). 

Xanana promote governu sei implementa politika protesaun ba menores, laos deit liu husi programa sensibilizasaun no edukasaun, maibé hola medidas proativus iklui sistema diak atu halo akompanhamentu ho avaliasaun ba protesaun ba labarik.
Xanana hatutan governu sei estabelese line labarik nian ida ne’ebé permanente atu atende situasaun konaba labarik. Alendede ne’e governu sei halo protesaun ba joven sira atu pratika iha dezenvolvementu rasik. liu husi programa no inisativa ne’ebé akomula joven sira nia potensial inklui atividades desportivas, kulturais, no assosiativa hodi promove valores etika toleransia no dialogu. (By TP, myn)

terça-feira, 4 de setembro de 2012

Zelia Trindade Simu Posse Ba Vise PGR

Vice PGR Zelia Trindade 

Dili - Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak halo tomada de posse ba Zelia Trindade hodi asumi knaar hanesan Vise Prokuradora Geral da Republika (PGR), atu nune haforsa liu tan servisu Prokuradoria Geral ninian.

“Ohin hau fo tomada de posse ba Zelia Trindade, sai hanesan Vise Prokuradora Geral Republika, hodi haforsa servisu prokuradoria geral nian, hodi fo prestasaun servisu nebee diak no kapaas ba ita nia sidadaun sira,” hateten Prezidenti Taur, liu husi nia diskursu iha Palacio Presidensial, Aitarak Laran-Dili, Segunda (03/09).

Iha fatin hanesan, Vise Prokuradora Geral, Zelia Trindade hateten, nia sente previleiju boot tebes, tamba Prezidenti Republika nomeia nia ba kargu ida nee.

“Hau agora simu knaar todan ida nee, maibe Presidenti Republika  fo fiar metin mai hau katak, hau sei halo buat hotu-hotu tuir hau nia kbit tomak,” dehan Zelia.

Serimonia tomada de posse nee, partisipa mos husi Vise Primeiru Ministru, Fernando La Sama de Araujo, Ministru Justica, Deoniso Babo ho nia vise, Vise Presidenti PN, Adriano do Nascimento, Presidenti Tribunal Rekursu, Claudio Ximenes ho korpu diplomatiku balun.

PR Rekuinese Dezafiu Iha PGR

Alende nee, Presidenti Taur mos rekuinese dezafiu iha insitusaun Prokuradoria Geral da Republika, tamba nee nia promete atu servisu hamutuk ho sira.

“Presidenti Republika mos manifesta solidariedade, no halo promesa atu servisu hamutuk ho imi, diak liu tan, para ke hetan pestiju no kredibilidade nebee ita nia nasaun merese respeita instituisaun sira nian,” hateten Presidenti Taur.

Presidenti Taur dehan, “ita sempre troka malu  kada tinan lima-lima ou tinan tolu-tolu, prosesu lao nafatin, maibe ita troka malu bebeik, maske ho difikuldades sira nee ita hotu hatene, wainhira hau sai, hau sei halo balansu kiik-oan ida hodi haree, iha tinan hau nia saida maka hau reponsabilidade no saida maka hau fo, ida nee maka importante liu”. alm (STL, 04 Setembru 2012)

quinta-feira, 9 de agosto de 2012

Bendita Moniz Magno, Kritika Labele Halakon Valor Respeita Malu


Profile & Actividade

Bendita Magno (Foto STL)
Dezisaun politika Partido CNRT ba III Legislatura periodu 2012-2017, hamosu feto maluk ida ba Parlamento Nasional, nudar deputada. Nia maka Bendita Moniz Magno.

Koalia kapasidade no experiensia, pesoalmente Bendita, laos experiensia foun, ka foin mak koko atu hatene maibe buat nebeke nia komete kleur ona. Tamba nee laos mundu foun ba Bendita, i nia rekonhese, vida politika nee mundu idake la livre husi dezafius oioin.  Maibe la signifika, ita tenki hases an tiha husi dezafius nebe hasoru. Nudar politisi, tenki tenta nafatin buka ninia meus para bele hetan ninia solusaun ba dezafius ka problema nebe infrenta.

Ho ninia background nebe nia iha, Bendita la hakfodak bainhira desizaun politika CNRT tau ninia naran ba lista deputada ba III Legislativu i nia prontu servi ba interesaun povu iha Uma Fukun Parlamento Nasional, durante tinan 5 ba oin.

Sobre kritika, katak Bendita, politikus labele tauk hasai liafuan kritika, mos hasoru kritika. Kritika nee, moruk ka midar, ida nee mundu politika ninia kedas. Ne’e dinamika husi mundu politika. “Maibe importante mak nee, bainhira ita kritika kroat ka la kroat tamba ita hakarak defende interesaun povu, ita hakarak sai matadalan ba povu. Maibe valor importante ida maka, kritika bele kritika, moruk ka midar, labele halakon valor respeita malu, tenkiser hatudu edukasaun politika diak ba povu, tamba ita sai politisi laos ha’re ba interesaun pesoal maibe interesaun povu tomak nian,” hateten Deputada Bendita bainhira dadalia ho STL iha Uma Fukun Parlamento Nasional, Dili, horsehik.

“Difikuldade hau senti barak teb-tebes,tanba ita hatene ona, wainhira ita tama iha politika buat barak maka ita hasoru maka ida ne’e iha buat ida karik ema dehna iha moruk no midar,iha moruk mai maka ita hasoru buat nebe’e maka mai ho liafuan nebe’e maka maka’as, ne’e politika hasoru politika,no iha buat balun  espriensia ba ita maka ita mos tenki espriensia hetan espriensia buat barak ke ita seidauk hatene ba lei,” hateten deputada Bendita wainhira dada lia ho STL iha uma fukun PN.

Nia hatete, iha buat balun ke presiza aprende, maibe sira mos aprende politika barak husi ailaran katak, iha mos lei no regulamentu, nomos etika, ida maka maka deputada ne’e aprende buat barak, iha kritika oinsa atu uja para hodi defende sira nia a’an,no politika nebe’e maka nia hetan iha ailaran oinsa atu respeita malu,tanba buat nebe’e maka kolia bele kolia.

“Iha noventa oentu hau inklui hau nia a’an ba iha membru Frenti Politik Interna (FPI)to’o noventa nove, e mai to’o dois mil hau mos servisu iha CNRT uluk iha Balide rai hun iha ne’e bah au mos mai fila-fali hanesan mos organizasaun OMT e ami hamutuk iha ne’e ba hamrik NGO ida naran  Yayasan murak rai iha momentu ne’e hau sai hanesan kordenador treinamentu ba feto sira liu-liu ba analfabetizasaun nomos ba akontabilidade marketing,” tenik nia.

Iha tinan 2003 Deputada ne’e sai hanesan mos jestora ba projetu advokasia iha Timor AID, depois iha 2003-2006 kuandu hetan tia krize, entaun atu tama iha 2007 nia tenki rezigna  ninia a’an  nudar jestora ba iha Timor AID hodi mai inklui nia a’an ba iha partidu politiku, ne’e duni nia tama iha partidu CNRT, tanba iha dia 7 de Febreiru nia komesa hamutuk ho Maun Xanana sira, no nia feto ida s para atu bele organiza feto maluk sira seluk, entaun nia hamrik nudar feto ida iha partidu CNRT nia laran, iha dia 7 de Febreiru sira enkontru hodi halo petisaun ba maun bo’ot Xanana hanesan Presidenti Partidu.

“To’o ohin loron ami tun nafatin ba baze, tanba hau hanesan estrutura feto ninia, liu-liu ba iha kordenador ba masa partidu CNRT nian to’o ohin loron mai tama iha Parlamentu hau hetan numeru terinta,” esplika nia.

Konaba esprensia poltika iha ai laran Tuir Deputada ne’e katak, hanesan iha distritu Aileu nia hanesan Vise sekretaria OPMT, depois iha sesente sete sira mai fila-fali iha Ai curuz ba enkontru iha ne’e ba nia sai fali hanesan mos delegada ida ba iha aldeia oetu de Marsu  hamutuk ho mana Nikato sira e sai mos hanesan kordenadora ba hamutuk ho Mana Nikato sira para atu bele halao konaba politika feto ninia iha area politika,liu-liu ba analfabetizasaun oinsa ninia feto maluk sira bele aprende mos buat ruma.

“To’o ohin loron hau tur iha PN, tanba deputadu ne’e eleitu husi povu, e ami sei rona nafatin lian husi povu Hau iha mehi duni atu mai tur iha PN, maibe hau hatene katak, kuandu hau halo politika loron ida ba loron ida hau sei to’o iha ne’e ba,” tenik nia.

Deputada Bendita Moniz Magno hahu eskola Primaria Canossa Balide iha tinan 1968 no remata iha tinan 1975, Presekundaria Esternato São Jose, no sekundaria Cristal remata iha tinan 1987, kontinua ba iha Universidade da Paz (UNPAZ) fakuldade ekonomia remata iha tinan 2008  (lisensiatura).

Deputada Bendita Moniz Magno moris iha distritu Dili 15-02-1962 oan husi Antonio Magno (falesido)no Francisca da Costa Araujo Deputada ne’e oan ba dala ikus (ikun) husi maun alin nain tolu feto mane rua feto rua, Deputada nia kaben Manuel Fereira de Jesus sira iha oan nain hat feto ida mane tolu. Jacinta Sequera (STL, 8 Agostu 2012)

quarta-feira, 8 de agosto de 2012

Diskriminasaun Feto: Deklarasaun Movimentu Feto Timor-Leste


Konferensia da Imprensa Kuarta,
08 de Agostu 2012 iha Salaun NGO Forum-Caicoli
by Rede Feto Timor Leste on Wednesday, August 8, 2012 at 7:52am
Deklarasaun Movimentu Feto Timor-Leste

Ami Movimentu Feto no Rede Feto nudar sidadadun Republika Demokratika Timor-Leste ho haraik an husu ba Xefi de Estadu no Xefi do governo indijitadu atu deklara mai ami ho dignidade okorensia nebe mosu dadauk konaba diskrimanasaun hasoru feto.  Ami laiha intensaun atu kria konflitu maibe repoin feto nia naran diak no reputasaun.  

Iha loron Segunda feira data 6 Agosto 2012,  Sua Exelencia Primeiru Ministru indigitadu Sr. Kayrala Xanana Gusmao hato’o proposta lista naran membru V Governu Konstitusional ba Sua exelencia Sr. Presidente da Republika.  

Hafoin hare tiha lista naran nebe iha, Sr. Presidente da Republika  kestiona naran ba kargu Ministra Defeza e Seguransa (MDS), Sra. Maria Domingas Fernandes Alves katak nia laiha abilidade. Tamba ne’e ami husi movimentu feto Timor Leste hato’o deskontentimentu ba liafuan refere nebe hatu’un dignidade feto Timor leste, nomos ignora Feto sira nia kapasidade nebe hatudu ona liu husi desempenhamentu nebe halao ona durante tinan 5 hodi fo’o susesu maka’as ba governasaun AMP I. Keta haluhan, liu husi nia integridade no  abilidade hodi salva nasaun liu husi solusaun pasifika ba problema IDP’s ne’ebe mosu iha krise 2007.

Liu husi biban ida ne’e ami deklara ba lider estado TL pontus hirak tuir mai:

1. Husi statement PR viola ona konstituisaun RDTL artigo 16, 17,  no artigo 63 ne’ebe garante konaba igualdade direitu civiku no politiku nia exerciciu labele iha  diskriminasaun  tamba sexu atu asesu ba kargu politiku.

2. Nudar PR tenki garante implementasaun konvensaun CEDAW nebe estado TL asina no ratifika ona, tamba ne’e estado iha dever atu usa medidas hotu-hotu hodi halakon diskriminasaun hotu hotu kontra feto. Statemntu PR hatudu minimizasaun no sistimatikamente haterik partisipasaun no involvement direta feto nian iha formulasaun governu nia politika no implementasaun politika atu lidera no kaer eskritoriu publiku iha governu nia nivel hotu-hotu.

3. Asuntu 2 iha leten hatudu  katak sistimatikamente PR depropositu ho konsiensia rasik hakarak hamate no oho karakter pessoal (pembunuhan karakter) no ignora feto nia kapasidade hodi hamosu opiniaun publiku ne’ebe hatudu katak feto laiha kapasidade atu lidera instituisaun hanesan Defeza I Seguranca.
4. Ida ne’e hatudu katak nasaun TL sei hakiak idealism patriarchal hahu husi PR ne’ebe hamate no oho karakter feto gerasaun foun atu asumi kargo sira hanesan ne’e iha futuru, maske ami iha kapasidade hanesan ho maluk mane sira.

Tamba ne’e ami husu ba PR tenki fo’o klarifikasaun ba publiku konaba:

1.  Barometro saida maka PR usa hodi hasai konklusaun katak Ministra indijitada ba kargu  ‘Defeza I Seguranca’ laiha abilidade ba kargu refere. (Timor Post edisaun loron  7, 8 de Agosto 2012.

2. Ami Husu PR atu labele haluhan promessas nebe hato’o ona durante kampanya ba eleisaun presidensial 2012 katak ‘konta ho hau iha movimentu feto nia servisu  no  tempu to’o atu halakon diskriminasaun iha ita nia rain’. Ida ne’e reforsa no fo’o espiritu maka’as ba feto sira nia  kontribuisaun ba feto nia servisu iha desenvolvimentu nasional.

3. Husu ba PM atu esklarese ba publiku kona ba razaun no motivasaun saida mak PM propoin no indizita Sr. Maria Domingas Fernandes Alves ba Ministra Defeza e Seguransa la konsulta ho Estado, iha ne PR da Republika. Hanesan feto kombatente ida, Sra. Maria Domingas Fenandes Alves iha integridade no kompetensia atu salva guarda soberania nasaun ida ne’e .Kansela pozisaun Ministra de Defesa e Seguransa ba Sra. Maria Domingas Fernandes Alves signifika nega no ignora integridade no kompetensia feto kombatente ida nian. Razaun saida mak PM husu ba Sra. Maria Domingas Fernandes Alves atu assume fali kargo hanesan Ministra MSS wainhira kargo ne’e atribui tiha ona ba Sra. Isabel Guterres? Ida ne’e bele sai desizaun kontraditoriu ba unidade entre feto. 

Ba maluk feto sira ne’ebe agora asumi kargo iha parlamentu no V guvernu konstitusional, atu hamutuk ho movimentu feto luta kontra diskriminasaun no violasia kontra feto iha future.

Atu dehan ba publiku katak tempu too ona ba feto atu hola parte iha area saida deit, inklui lidera no ministra iha area defesa no seguransa, tanba iha mundu hatudu ona katak feto barak mak asumi ona kargo ida ne’e ho rezultadu maximu.

Obrigado
Dili, 8 Agusto 2012 
counter for blogger
FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS